Transparency International BiH (TI BiH), u saradnji sa koalicijom nevladinih organizacija i uz podršku Fonda otvoreno društvo, održao je sastanak na kome je definisan i usaglašen prvi set prijedloga mjera o slobodi pristupa informacijama čime je počeo proces javnih konsultacija za kreiranje Akcionog plana BiH u okviru Partnerstva za otvorenu vlast. Prvi set prijedloga mjera će sve do kraja oktobra biti dostupan široj javnosti i otvoren za komentarisanje na linku.
Ovo je prvi u nizu sastanaka kroz koje će se definisati konkretne mjere i aktivnosti za prvi Akcioni plan BiH, a predstavlja nastavak aktivnog djelovanja TIBiH i koalicije nevladinih organizacija na kreiranju transparentnije i odgovornije vlasti. Pored predstavnika neformalne koalicije nevladinih organizacija (TI BiH, Fondacija CPI, Centar za društvena istraživanja Analitika, Zašto ne, Centar za istraživačko novinarstvo) sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih nevladinih organizacija, kao i predstavnici izvršne vlasti.
Prvi prijedlog seta mjera definiše aktivnosti vezane za izmjene i dopune, te za unapređenje nadzora nad provedbom zakona o slobodi pristupa informacijama. Legislativa o javnim nabavkama je dijelom razmatrana na prvom sastanaku i predložena je mjera vezana za obavezu objavljivanja detaljnih planova nabavki, sa svim relevantnim kategorijama i za sve vrste postupaka predviđenih Zakonom, izvještaja o izvršenju planova nabavki i izvještaja/obrazaca za praćenje realizacije ugovora svih ugovornih. Svi definisani prijedlozi mjera dostupni su javnosti i otvoreni za komentarisanje, a po okončanju procesa mjere će biti predočene i koordinacijskom tijelu zajedno sa komentarima i prijedlozima koji budu evidentrani u procesu javnih konsultacija.
Apelovano je još jednom na sve institucije i organizacije civilnog društva, medije i akademsku zajednicu da daju svoj doprinos i da se omogući građanska participacija tokom cijelog procesa akcionog planiranja, te se ovom prilikom ponovo pozivaju svi zainteresovani da uzmu učešće u definisanju preostalih mjera prema unaprijed definisanom rasporedu održavanja sastanaka.

GLOBALNI SAMIT PARTNERSTVA ZA OTVORENU VLAST
MEXICO 2015.

Otvorenost za sve !
Omogućavanje održivog razvoja

27.28.29. oktobar 2015. godine
Mexico City

Pomozite u stvaranju agende!
Učinite to prije 14. augusta!

O samitu

Globalni samit Partnerstva za otvorenu vlast predstavlja odličnu priliku za članove pokreta za otvorenu vlast da se konsoliduju i kreiraju podstrek, da provjere šta je uspješno, a šta ne, i naprave okvir za daljnju saradnju, razmjenu iskustava i akciju.

Ove godine očekuje se 1500 učesnika, uključujući i predstavnike organizacija civilnog društva, poslovne zajednice i vlada, koji će učestvovati na Globalnom samitu Partnerstva za otvorenu vlast, koji će biti održan u Mexico Cityju od 27 – 29 oktobra. Kroz seriju radionica, panel diskusija, plenarnih sjednica i druženja, učesnici će razmjenjivati iskustva iz svojih zemalja i pokazati stvarne primjere kako otvorenost poboljšava javne usluge, pomaže ekonomski rast, smanjuje siromaštvo i vlasti čini odgovornijim prema građanima kojima služe. Ove godine će se posebna pažnja posvetiti ulozi koju otvorene vlasti mogu imati u provođenju Ciljeva održivog razvoja u razvojnoj agendi poslije 2015.

Predregistracija

Prijavite se za mjesto na Globalnom samitu Partnerstva za otvorenu vlast, Mexico 2015.

Predregistracija je otvorena do 28. septembra 2015. godine

Pitanja

Ukoliko imate nekih pitanja ili komentara kontaktirajte nas na
summit@opengovernmentpartnership.org

Paul Maassen je direktor za uključivanje civilnog društva u Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP). Njegov tim pruža podršku u svim državama članicama, kao i onima koje se namjeravaju pridružiti Partnerstvu, da razumiju i strateški koriste Partnerstvo za otvorenu vlast. Prethodno je radio kao rukovodilac za finansije i partnerstvo za WWF International, na projektu Globalne klimatske i energetske inicijative. U holandskoj razvojnoj agenciji Hivos radio je kao program menadžer za globalni ICT & Media program. Učestvovao je u osnivanju Twaweza građanske inicijative Istočne Afrike, a stekao je iskustvo i u privatnom sektoru, radeći za holandsku telekom kompaniju KPN. Magistar je industrijskog inžinjeringa i menadžmenta. Paulovo sjedište je u Briselu u Belgiji i smješteno je pri holandskoj razvojnoj agenciji Hivos.

Bosna i Hercegovina je od prošle godine članica međunarodne multilaterale OGP – Partnerstvo za otvorenu vlast. Prema kalendaru aktivnosti uskoro bi se trebalo izaći sa akcionim planom za prve dvije godine. Tim povodom porazgovarali smo sa Paulom Massenom, direktorom za uključivanje civilnog društva u OGP.

Možete li nam ukratko objasniti šta je to Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP)?

OGP je multilateralna inicijativa koja pokušava da osigura da se vlade konkretno obavežu na promoviranje transparentnosti, da osigura jačanje građanskih inicijativa, da ojača borbu protiv korupcije, da podrži uvođenje novih tehnologija kojima bi se ojačalo upravljanje. Inicijativa je započela 2011. godine i do danas je OGP-u pristupilo 65 država. Države članice prvo usvajaju nacionalni akcioni plan koji trebaju napraviti u saradnji sa organizacijama civilnog društva. Plan se zatim ocjenjuje na bazi konsultacija sa civilnim društvom, i napretka u izvršavanju obaveza iz akcionog plana u dvogodišnjem periodu putem nezavisnog mehanizma kontrole.

Koja je razlika između Partnerstva za otvorenu vlast i pokreta Open Data – otvorenih podataka?

Iako se otvoreni podaci smatraju za jedan od ključnih elemenata otvorene vlasti, u ovom kontekstu trebali bi biti shvaćeni samo kao sredstvo za ostvarivanje otvorene vlasti. Osnovni preduvjeti da vlasti postanu participativnije i odgovornije su veći pristup informacijama i veća transparentnost. Usvajanje naprednih politika otvorenih podataka i objavljivanje ključnih setova podataka je dobar način da se to uradi. Tehnologija omogućava građanima, civilnom društvu, medijima i drugim akterima da koriste vladine podatke za zagovaranje, ili za poboljšavanje javnih servisa, za pozivanje vlasti na odgovornost, ili za poslovanje i inovacije. Dok se Open Data pokret fokusira na ohrabrivanje vlasti da omoguće pristup većem broju podataka na praktičniji i standardiziran način, u OGP-u se otvoreni podaci posmatraju kao alat kojim se postiže transparentnija, odgovornija i participativnija vlast.

Kakvu korist Bosni i Hercegovini donosi pristupanje OGP-u?

Pristupanje OGP-u i prihvatanje vrijednosti otvorene vlasti donosi mnoge prednosti za građane i za vlasti. Na primjer, građani dobijaju dodatnu šansu da oblikuju svoje društvo u saradnji sa vlastima, kroz zajedničko kreiranje politika koje su od značaja za njih i tražeći odgovornost od vlasti da ispunjavaju obećanja. Vlasti će, ako uključe građane u te procese biti u prilici vratiti povjerenje između vlasti i građana, što predstavlja veliki problem u mnogim državama. OGP također može pomoći vlastima da postanu efikasnije i efektivnije. Ulaganje u otvorene podatke može dovesti do inovacija i novih ekonomskih mogućnosti za privatni IT sektor.

Pristupanje OGP-u i usvajanje ambicioznog i jakog prvog akcionog plana može ojačati poziciju Bosne i Hercegovine kao kandidata za članstvo u EU. Neophodne reforme zakona za jačanje odgovornosti i borbu protiv korupcije mogu se sprovesti kroz akcioni plan OGP-a. Konačno, pridržavanje principa otvorenosti vlasti i odgovornosti, ili stvaranje otvorenijeg društva u cjelini, generalno se smatra poželjnim uslovima za povjerenje poslovnog sektora i razvoj privrede. Sa svoje strane, OGP pruža velike mogućnosti za podršku provođenju reformi otvorene vlasti i razmjeni iskustava između država članica.

Koje dobrobiti dugoročno možemo očekivati od OGP-a?

Članstvom u OGP-u, vaša vlada se obavezuje se na principe otvorenosti, odgovornosti i participacije. U isto vrijeme, građanima Bosne i Hercegovine i njihovim organizacijama nudi platformu da aktivno učestvuju u kreiranju zakona i da provjeravaju ostvarivanje obaveza preuzetih akcionim planom. Vlada Bosne i Hercegovine i organizacije civilnog društva mogu učiti od drugih međunarodnih učesnika u pokretu o najboljoj praksi i načinima za unapređenje otvorene vlasti. Na kraju, namjera OGP-a je da doprinese stvaranju otvorenijeg i pravednijeg društva kroz osiguravanje konkretnih obaveza vlada da poboljšaju svoju svakodnevnu praksu.

Kakav Akcioni plan je potrebno donijeti?

Akcioni plan treba biti napravljen kroz stvarnu saradnju vlasti sa civilnim društvom i sadržavati mjere koje su relevantne za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, i koje u ovoj fazi razvoja društva mogu imati pozitivan utjecaj. Također, mjere trebaju biti vrlo konkretne da bi se kroz nezavisni mehanizam moglo pratiti njihovo provođenje.

U OGP je sada uključeno 65 država, usvojeno je 100 Akcionih planova i preko 2000 pojedinačnih reformi. Evo nekih od primjera:

• Velika Britanija obavezala se da će napraviti javno dostupan registar vlasnika kompanija.
• Hrvatska je donijela pravilnik koji obavezuje vladine agencije da konsultiraju javnost o prijedlozima nacrta zakona i propisa.
• Makedonija je uvela obavezni tridesetodnevni period u kome vlada mora obaviti konsultacije sa građanima o nacrtu zakona.
• Sierra Leone i Brazil donijeli su zakone o pristupu informacijama.
• Mađarska, Rumunija i Peru napredovale su u objavljivanju podataka o javnim nabavkama.
• Gruzija se obavezala, nakon što je prvo poboljšala Zakon o pristupu informacijama, da će napraviti i iskorak ka proaktivnom objavljivanju javnih informacija.
• Bugarska je odobrila strategiju koja osigurava finansijsku nezavisnost i održivost nevladinih organizacija.
• Jedna od obaveza Crne Gore je osiguranje boljeg pristupa informacijama, kroz poboljšavanje nadzora u zakonu i standardima otvorenosti podataka. Novi zakon ustanovljava nadzornu agenciju zaduženu za monitoring provođenja zakona i stvaranje zakonskih mehanizama za otkrivanje korupcije. Ostale zainteresirane strane predlažu da se nadzorna agencija i vlada potrude da promoviraju veću upotrebu zakona kao alata za ostvarivanje prava na javne informacije.

Boravili ste više puta u Bosni i Hercegovini, koje je vaše iskustvo u radu sa slobodom pristupa informacijama, otvorenim podacima i OGP-ijem u našoj zemlji?

Uvijek sam bio impresioniran predanošću, energijom i znanjem kojim civilno društvo obrađuje ove teme. Ljudi koje sam sretao su veoma ozbiljni u nastojanju da svoju zemlju učine boljom. To nas vraća na osnovnu ideju OGP-a: reformatori se nalaze svuda u društvu, kako u vlastima tako i u privatnom sektoru. Ono što OGP radi je stvaranje prostora u kome mogu raditi zajedno, na kreranju boljeg društva za građane Bosne i Hercegovine. Transformacija vlasti i društva je težak i dugoročan zadatak.. U osnovi radi se o kulturološkoj promjeni, i za to je potrebno vrijeme! Ali osnovni uslovi u Bosni i Hercegovini već postoje, a to je htijenje i motivacija talentovanih reformatora koje sam upoznao, i iz vlasti i iz civilnog društva. Mi smo spremni da vam pomognemo da vaše Partnerstvo za otvorenu vlast bude uspješno.

Bosna i Hercegovina primljena je u Partnerstvo za otvorenu vlast, (Open Government Partnerhip – OGP) u septembru 2014. godine, a ostalo je još malo vremena za usvajanje prvog dvogodišnjeg Akcionog plana. Na njemu trebaju raditi bosanskohercegovačke vlasti u suradnji sa organizacijama civilnog društva. Za podršku ovim organizacijama zadužen je tim sa sjedištem u Briselu na čijem čelu se nalazi direktor za uključivanje civilnog društva u Partnerstvo za otvorenu vlast – Paul Maassen.
„Pristupanje OGP-u i prihvatanje vrijednosti otvorene vlasti donosi mnoge prednosti za građane i za vlasti. Na primjer, građani dobijaju dodatnu šansu da oblikuju svoje društvo u saradnji sa vlastima, kroz zajedničko kreiranje politika koje su od značaja za njih. Vlasti će, ako uključe građane u te procese biti u prilici vratiti povjerenje između vlasti i građana. OGP također može pomoći vlastima da postanu efikasnije i efektivnije. Ulaganje u otvorene podatke može dovesti do inovacija i novih ekonomskih mogućnosti za privatni IT sektor. Usvajanje ambicioznog prvog Akcionog plana može ojačati poziciju Bosne i Hercegovine kao kandidata za članstvo u EU. Neophodne reforme zakona za jačanje odgovornosti i borbu protiv korupcije mogu se sprovesti kroz Akcioni plan OGP-a. Konačno, pridržavanje principa otvorenosti vlasti i odgovornosti, ili stvaranje otvorenijeg društva u cjelini, generalno se smatra poželjnim za povjerenje poslovnog sektora i razvoj privrede.“ izjavio je Maassen.
„Članstvom u OGP-u, Vlada Bosne i Hercegovine se obavezuje se na principe otvorenosti, odgovornosti i participacije. U isto vrijeme, građanima Bosne i Hercegovine i njihovim organizacijama nudi platformu da aktivno učestvuju u kreiranju zakona i da provjeravaju ostvarivanje obaveza preuzetih Akcionim planom. Konačno, namjera OGP-a je da doprinese stvaranju otvorenijeg i pravednijeg društva kroz osiguravanje konkretnih obaveza vlada da poboljšaju svoju svakodnevnu praksu.“ zaključio je Paul Maassen.
Organizacije civilnog društva koje čine OGP koaliciju u Bosni i Hercegovini: Analitika, Centar za istraživačko novinarstvo, Fodnacija CPI, Fondacija Zašto ne i Transparency International Bosna i Hercegovina, nastavit će sa svojim višegodišnjim aktivnostima da pomognu i ubrzaju proces kojim će Bosna i Hercegovina napokon preuzeti obaveze iz domena Partnerstva za otvorenu vlast i značajno unaprijediti informiranost građana i time omogućiti njihovu veću participaciju u političkom životu zemlje.

Predstavljanjem prijedloga mjera za Akcioni plan BiH od koalicije NVO, te obraćanjem predstavnika institucija označen je početak konsultanstkog procesa izrade akcinog plana u okviru Partnerstva za otvorenu vlast

Transparency International Bosne i Hercegovine (TIBiH) je već više od dvije godine aktivno uključen u zagovaranje i edukaciju vlasti i civilnog društva kada je riječ o Partnerstvu za otvorenu vlast i u saradnji sa partnerskim organizacijama dao je konkretan doprinos pristupanju BiH Partnerstvu. Konferencija pod nazivom „Akcioni plan BiH u okviru Partnerstva za otvorenu vlast“ koja je održana u ponedeljak, 18. maja 2015. godine sa početkom u 10:30h, u hotelu Europe u Sarajevu, samo je nastavak aktivnog djelovanja TIBiH na institucije i društvo u cjelini s ciljem kreiranja transparentnije i odgovornije vlasti. Ovom prilikom su predstavnici TIBiH i Analitike prezentovali procese i principe izrade akcionog plana, a predstavljena su i iskustva iz država regiona koje su već ranije kreirale i započele primjenu akcionog plana. Istaknuto je kako i u BiH postoje dobri primjeri primjene Principa koje zagovara Partnerstvo, a koje treba promovisati i u ovom procesu koristiti kao podsticaj i motivator drugim institucijama. Dobra praksa pojedinih institucija u BiH i regionu treba biti vodič u procesu otvaranja vlasti, zbog čega moramo računati na aktivniju saradnju institucija na svim nivoima vlasti u BiH.
Jedna od vodećih institucija u dosadašnjim aktivnostima vezanim za članstvo BiH u Partnerstvo je i Ministarstva pravde BiH čiji predstavnik je u svom obraćanju prezentovao dosadašnje i planirane korake u izradi i usvajanju akcionog plana za BiH, te napomenuo da nam tek predstoji formiranje koordinacijskog ili savjetodavnog tijela za izradu i implementaciju akcionog plana za Partnerstvo za otvorenu vlast. Naglašeno je kako je u dosadašnjem toku aktivnosti članstvo BiH u Partnerstvo rezultiralo dobrom saradnjom institucija i nevladinog sektora, te je izražena želja za nastavak iste u cilju definisanja što kvalitetnijeg akcionog plana kao strateškog dokumenta BiH. Također je apelovano na sve organizacije civilnog društva, medije i akademsku zajednicu da daju svoj doprinos i da se na taj način omogući građanska participacija tokom cijelog procesa izrade akcionog plana.
Koalicija nevladinih organizacija koje su se okupile oko ove inicijative (TIBiH, Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI, Centar za društvena istraživanja Analitika, Zašto ne, Centar za istraživačko novinarstvo – CIN) jučer su prezentovale preko 15 prijedloga mjera koje bi mogle biti uvrštene u akcioni plan BiH i iste će biti predočene i koordinacijskom tijelu kada ono bude oformljeno. Idući korak koji očekuje BiH i u kojem će Transparency International BiH takođe aktivno učestvovati jeste organizacija niza novih konsultacija u cilju detaljnog definisanju sadržaja Akcionog plana.

Predsjednik Odbora za realizaciju programa “Otvorena Vlada” Srđan Rajčević rekao je da bi u narednih nekoliko mjeseci trebalo da bude osposobljen portal na kome će biti objavljivani svi relevantni podaci kojima raspolaže Vlada Republike Srpske. “Kad kažem svi podaci, mislim na sve informacije koje javnost ima pravo da dobije po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, uzevši u obzir specifičnosti tog zakona”, naveo je Rajčević.
Predstavljajući danas na konferenciji za novinare u Banjaluci program “Otvorena Vlada”, Rajčević je rekao da će portal raditi kao podkomponenta portala e-Srpska i da je planirano da prvi setovi podataka budu onlajn u roku dva do tri mjeseca.
On je pojasnio da će građani na taj način biti u prilici da vide čim Vlada Republike Srpske raspolaže i imaće neometani pristup svim podacima putem interneta.
“Vlada Republike Srpske ovom inicijativom snažno podupire transparentnost u radu javnih organa”, rekao je Rajčević i dodao da Srpska prva u BiH pokreće ovu inicijatu i kreće u njenu realizaciju.
On kaže da će biti donesen akcioni plan i mjere, te da će u narednih nekoliko mjeseci biti preduzete aktivnosti da bi bili objavljeni setovi podataka kojima raspolažu ministartva, uprave i upravne organizacije.
Rajčević je rekao da projekat biti realizovan u okviru Agencije za informaciono društvo, na čiju inicijativu je pokrenut, te da očekuje da će tehnički biti završen do sredine ljeta.
On je naveo da će Vlada Srpske u narednim danima, na prijedlog Odbora za koordinaciju i realizaciju ovog programa, razmatrati akcioni plan njegove realizacije.
Rajčević je dodao da je Vlada Srpske usvojila i projekat, koji je inicirala Agencija za informaciono društvo u saradnji sa Privrednim predstavništvom u Briselu, a koji se odnosi na kreiranje portala posredstvom kojeg će Republika Srpska i sve njene institucije biti u kontaktu sa dijasporom.
“Na taj način Vlada Srpske hoće da uspostavi trajnu komunikaciju sa svim prijateljima Republike Srpske u svijetu o mogućnosti investiranja u Srpsku i uspostavljanja naučno-tehnološke saradnje sa našim ljudima iz Republike Srpske i regiona”, pojasnio je Rajčević.
Govoreći o efektima programa “Otvorena Vlada” u razvijenim demokratskim državama, Rajčević kaže da u SAD odavno radi portal o javnoj potrošnji, putem kojeg građani mogu da se informišu o svakom dolaru koji je u vlasništvu poreskih obveznika i na taj način pratiti tok novca sa kojim američka Vlada raspolaže.
On je podsjetio da je multilateralna incijativa Partnerstvo za otvorenu vlast potekla od američkog predsjednika Baraka Obame 2010. godine i da je na osnovu toga na marginama zasjedanja UN iste godine donesena Deklaracija o otvorenoj vlasti.
Na osnovu te deklaracije, kaže Rajčević, formiran je Komitet partnerstva za otvorenu vlast, a punopravni članovi su 65 država.
Rajčević je rekao da je BiH prošle godine poslala pismo namjere da se priključi programu Partnerstvu za otvorenu vlast.