Otvoreni podaci – na raspolaganju svima, za korištenje bez ograničenja

Ideja otvorenih podataka je da oni budu na raspolaganju svima, za korištenje i ponovno objavljivanje, bez ograničenja autorskim pravima, patentima ili mehanizmima kontrole.

Kada se javnosti omogući pristup informacijama javnog sektora kao otvorenim podacima, onda se oni zovu otvoreni vladini podaci. Vlade i njihovi opskrbljivači svakog dana sakupe veliku količinu visokokvalitetnih podataka, kroz svoje redovne radne aktivnosti. Rezultat je obično da država uspostavi snažan monopol na te podatke i tako struktuira i homogenizira interakciju između sebe i svog građanstva. Ove jednostrane interakcije su skupe i nepristupačne za potrebe građanki i građana a mogu i nepotrebno ograničiti vladine aktivnosti.

Otvaranje vladinih podataka uključuje politike i tehničke okolnosti. Ako se vladini podaci otvore, koristi mogu biti velike:

    • Transparentnost: U demokratskom društvu koje dobro funkcionira, građanstvo treba znati šta im radi vlada. Da bi bilo tako, građanke i građani moraju imati slobodan pristup vladinim podacima i informacijama, analizirati ih i dijeliti s drugim građankama i građanima;
    • Produktivnost: Omogućavanje bolje koordinacije i produktivnosti unutar vlade, olakšavanjem pristupa podacima, analizama i objedinjavanju podataka različitih odjela i agencija;
    • Inovacija: U digitalnom dobu, podaci su ključni resurs društvenih i komercijalnih aktivnosti. Sve, od autobuskog rasporeda do odlaska ljekaru, zavisi od pristupa informacijama od kojih mnoge kreira ili posjeduje vlada. Otvaranjem podataka, vlada može potaknuti razvoj inovativnog poslovnog okruženja i usluga koji mogu polučiti društvenu i komercijalnu vrijednost.

Tamo gdje se mnogi zakoni o javnim zapisima i politike koje reguliraju prvo na informaciju tradicionalno oslanjaju na reaktivno objavljivanje, što znači da javna informacija mora biti tražena prije dijeljenja, vlada angažirana na otvaranju podataka bira proaktivno objavljivanje informacija – znači, javni podaci su objavljeni odmah nakon prikupljanja i prije nego je pristup zatražen. Drugim riječima, vizija otvorenih podataka za vladine informacije je da budu otvorene u startu.

Otvaranje podataka nosi sa sobom brojne tehničke implikacije, posebno u odnosu na formate koji se biraju za objavljivanje podataka. Otvoreni formati su struktuirani i ne-vlasnički, te dozvoljavaju javnosti i vladi da ostvare maksimalnu vrijednost od informacija, sada i u budućnosti.

Vlade iz cijelog svijeta navode različite razloge za pridruživanje inicijativi za otvaranje podataka, uključujući podizanje vladine transparentnosti i odgovornosti, ubrzavanje kreiranja novih digitalnih usluga i primjene na komunikaciju sa građanstvom, oslobađanje punog ekonomskog potencijala javnih informacija, te unapređenje vladinih usluga za potrebe koje se očekuju u budućnosti.

Iako je ovo interesovanje najviših slojeva vlasti novo, postoje mnoge profesije i zajednice angažirane u dijalogu, kreiranju politika i razvoja na ovu temu, što uključuje vladine službenike, novinare, razvojne timove, reformatore transparentnosti, zagovarače i zainteresirane građanke i građane.

Više o procesu otvaranja podataka može naći u priručniku koji je priredio Open Knowledge Foundation: http://opendatahandbook.org/

Share on FacebookGoogle+Tweet about this on TwitterEmail to someonePrint this page